U okviru RuRES projekta, članovi projektnih timova FERIT-a i Sveučilišta u Kaposvaru boravili su tri dana u studijskom posjet Gussingu
 

 

U okviru RuRES projekta, članovi projektnih timova FERIT-a i Sveučilišta u Kaposvaru boravili su tri dana u studijskom posjet Gussingu, gradiću u Austriji koji svoje potrebe za električnom i toplinskom energijom u potpunosti pokriva iz obnovljivih izvora energije, kako bi vidjeli primjer dobre prakse korištenja obnovljivih izvora energije u ruralnim područjima te stekli nova iskustva za provedbu RuRES projekta. Na samom početku studijskog posjeta članovima projektnih timova u Tehnološkom centru Gussing dr. Joachim Tajmel prezentirao je ”Model Gussing” koji predstavlja strategiju decentralizirane i lokalne proizvodnje energije iz svih vrsta obnovljivih izvora energije dostupnih u regiji. Također predstavlja načine kako iskoristiti lokalne obnovljive energetske resurse s ciljem pokrivanja vlastitih potreba za energijom, smanjenja uvoza energije, očuvanja okoliša te poticanja razvoja lokalnog gospodarstva.

 


Članovi projektnog tima ispred Tehnološkog centra Gussing

 
Nakon što je detaljno predstavljen ”Model Gussing”, krenulo se u obilaske raznih postrojenja na obnovljive izvore energije. Prvo postrojenje koje su članovi projektnog tima posjetili je bila kogeneracijska elektrana s procesom rasplinjavanja temeljnog na drvnoj sječci. Prezentirana su iskustva izgradnje i rada takvog postrojenja te benefiti koje takvo postrojenje nudi. Za pogon postrojenja drvna sječka se nabavljala iz lokalnih resursa.

 


Članovi projektnog tima ispred kogeneracijske elektrane na biomasu

 

Nakon obilaska kogeneracijske elektrane na biomasu, članovi projektnog tima su se uputili u istraživački centar ”Gussing Energy Technology” gdje ih je dočekao voditelj centra dr. Richard Zweiler. Dr. Zweiler je predstavio trenutne istraživačke aktivnosti te ukratko predstavio znanstveno-istraživački projekt Bioenergy2020+.

 


Usporedba izgaranja klasičnog ”prljavog” dizela (lijevo) s čistim sintetičkim gorivom (desno) dobivenim iz drvne biomase

 

Također je prezentirao kako se različite vrste biomase iskorištavaju za dobivanje sintetičkog priordnog plina, metana, biogoriva i sl. Demonstrirao je usporedbu izgaranja klasičnog ”prljavog” dizela s čistim sintetičkim gorivom dobivenim iz drvne biomase.

Sljedeće postrojenje koje se obišlo je bila kogeneracijska elektrana na bioplin u sklopu tvrtke ”Wolf Noodles”. Za proizvodnju bioplina koristi se supstrat povrća, gnojivo peradi te travnata i kukuruzna silaža.

Nakon obilaska kogeneracijskog bioplinskog postrojenja, članovi projektnog tima su posjetili mjesto Urbersdorf. Tamo su obišli postrojenje za daljinsko grijanje selaUrbersdorf. Iz tog postrojenja se kompletno selo opskrbljuje toplinskom energijom za grijanje prostora. Postrojenje koristi drvnu biomasu (drvnu sječku) i sunčevu energiju za dobivanje toplinske energije koja se dalje toplovodima distribuira po selu. Cjelokupna količina biomase potrebne za grijanje se prikuplja iz lokalnih resursa uz uvjet da se koristi samo biomasa dobivena održavanjem šuma. Također korisnici dio računa za grijanje mogu plaćati u drvnoj biomasi.

 


Postrojenje za daljinsko grijanje, Urbersdorf

 

Nakon Urbersdorfa, članovi projektnog tima su se zaputili u Strem gdje su posjetili zajednicu za zaštitu klime Strem, gdje su mogli vidjeti primjenu različitih obnovljivih izvora za opskrbu energijom te učinkovito korištenje energije.

U Gussingu su posjetili i solarnu školu Gussing gdje su mogli vidjeti napredni laboratorij za toplinsku primjenu sunčeve energije te fotonaponske sustave. U Glasingu su posjetili postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo moderno postrojenje koristi odvojenu aerobnu stabilizaciju mulja te također koristi fotonaponsku elektranu za proizvodnju električne energije. Konačni, obogaćeni i odvojeni supstrat se koristi kao gnojivo na lokalnim poljoprivrednim zemljištima, dok se potpuno pročišćena voda vraća natrag u tok lokalne rječice.

 

 
Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Glasing

 

Tijekom cijelog studijskog boravka vodič je bio dr. Joachim Tajmel. Članovi projektnog tima FERIT-a koji su bili u studijskom posjetu su: Danijel Topić, Denis Pelin, Zvonimir Klaić i Goran Knežević. Članovi projektnog tima Sveučilišta u Kaposvaru koji su bili u studijskom posjetu su: Alexandar Titov i Tamas Trenyik. Studijski posjet je financiran u sklopu Interreg V-A Hungary-Croatia Co-operation Programme 2014-2020 projekta RuRES (HUHR/1601/3.1.1/0033).